"Vreme prkosi svemu, a piramide prkose vremenu"
Ovako kaze jedna arapska poslovica,a stvarnost je potvrdjuje:od sedam svjetskih cuda antickog doba jedino su piramide (Keopsova, Kefrenova i Mikerinosova) prezivele vijekove i danas ponosno svjedoce o velikom graditeljskom umijecu covjeka iz stare ere. Da li znate koje su gradjevine, pored grobnica faraona, jos u doba nove ere dobile epitet svjetskog cuda, zasto i sta se sa njima dogodilo?
Pretpostavka je da je prvi popis svjetskih cuda napravio izmedju 150. i 120. godine p.n.e. grcki pjesnik Antipatros iz grada Sidona. Da li ih je sam vidio ili je samo cuo o njima, da li je u to vriieme postojalo jos gradjevina koje su zavrjedjivale da se nadju na ovome spisku, nije nam poznato. Zato cemo govoriti samo o onima zabiljezenim a to su:
ZIDINE BABILONA - izgradjene oko 600. godine p.n.e na prostoru danasnjeg Iraka. Dao ih je sagraditi cuveni kralj Nabukodonosor. Zidine su izgradjene od cigle, a bile su visoke oko 110 metara. Danas su one samo rusevine.
ZEVSOVA STATUA u grckom gradu Olimpija svojom visinom (12 metara) i lepotom zavrijedila je naziv cudo. Izradio ju je Fifije, znameniti umetnik antickog doba, a ova skluptura mu je bila i posljednje delo u zivotu. Iako od nje, vec odavno, nema nikakvog traga ostalo je svedocenje da je statua bila "odevena" u zlato, a da su joj ruke i lice bili nacinjeni od slonove kosti.
HRAM BOGINJE ARTEMIDE, svetiste grcke boginje lova bio je ukras grada Efesa u Maloj Aziji.Krov su mu podupirali veliki kameni stubovi, visoki po 20 metara.U ovome hramu cuvana su najdragocijenija djela grcke umjetnosti.On je zauzimao povrsinu cetiri puta vecu od atinskog Partenona cijim se rusevinama i danas dive mnogi posjetioci koji ne mogu boravak u Grckoj zamisliti bez posjete ovom velicanstvenom spomeniku.Ovaj spomenik je rusen u nekoliko navrata, a 260.godine p.n.e. su ga,napokon,potpuno unistili u svom osvajackom pohodu.Njegovi ostaci su definitivno nestali u mocvarnom zemljistu u kome je bio i sagradjen.
MAUZOLEJ (GROBNICA) U HALIKARNASU, u Maloj Aziji (u persijskoj provinciji Karija) podignut je za vladavine kneza Mauzola, koji je umro 353. godine pre nove ere. Ova gradjevina je bila tako izvanredna i tako raskosna, da danas svaku monumentalnu grobnicu nazivamo njenim imenom "mauzolejom". Nazalost, ni ove gradjevine nema vise. Unistili su je vitezovi reda Svetog Ivana u 14. veku upotrebivsi je kao kamenolom za gradnju svoje tvrdjave.
KOLOS BA RODOSU, je bronzana statua Heliosa, boga Sunca. Ova statua, visoka oko 45. metara, radjena je oko 12 godina. Na svom mestu (na ulazu u luku) stajala je pedeset godina, a onda ju je uzdrmao i srusio zemljotres. Skoro tristo godina kasnije ostatke je kupio jedan trgovac koji ih je natovario na 900 kamila, a onda za svoje potrebe i istopio.
FAROSKI SVJETIONIK, poceo je da se gradi oko 283.godine pre nove ere, na ostrvu Farosu, kod egipatske obale. Kako ne postoje ostaci ove gradjevine, samo se prepostavlja da je, iznad osnove, bio visok gotovo 200 metara. Na vrhu je gorela vatra prema kojoj su se upravljali brodovi na ulasku u luku. Legenda kaze da je grci arhitekta Sostrat izgradio ovaj veliki toranj na temeljima od stakla. Godine 1735. nestao je definitivno nakon strasnog potresa koji je uzdrmao ostrvo.
PIRAMIDE GIZEHA, u Egiptu podignute su pre nekih 4500 godina kao grobnice faraonima i njihovim porodicama. O nacinu kako su gradjene, koliko je izgradnja trajala i koliko je ljudi u tome ucestvovalo nema tacnih podataka. Nama su ostale samo pretpostavke i nagadjanja. Po jednom izvestaju koji nam je ostavio Herodot,"otac istorije" kako ga nazivaju, a koji je on napravio po pricama koje je cuo na svojim putovanjima gradnja Keopsove piramide je trajala oko 20 godina, a pripreme za gradnju cak 10 godina. Po njemu, u ovom poduhvatu je ucestvovalo oko 100 000 radnika, a utroseno je preko dva miliona kamenih blokova. Gradili su je robovi i pri tome bili izlozeni velikim patnjama i maltretiranjima nadglednika radova. Paul Ripper, istrazivac, koji se dugo vremena bavio iskljucivo piramidama misli da su Herodotovi podaci o vremenu nastajanja i broju radnika preterani i misli da su ljudi, koji su je gradili bili sretni i pocastvovani sto mogu ucestvovati u takvom projektu. Kako god da je bilo piramide su jedino gradjevinsko cudo stare ere koje jos i danas prkose vremenu i koje ce na svom mestu ostati jos dugo iza nas. |
