|

Francuski predsednik Nikola Sarkozi pozvao je evropske lidere na hitne razgovore danas u pokušaju da spase samit G-20 koji se sutra i u petak održava u Kanu.
Na sastanku večeras, pre Sarkozijeve večere sa kineskim predsednikom Hu Đintaom, biće i nemačka kancelarka, Angela Merkel i najviši zvaničnici EU i Međunarodnog monetarnog fonda.
Posle toga Evropljani će imati još jedan sastanak na kojem će biti i premijer Grčke, zemlje koja nije članica Grupe 20. Hitan sastanak sazvan je nakon što je finansijski svet protresla odluka grčkog premijera da za evropski plan za finansijsko spasavanje prezadužene Grčke traži podršku Grka na referendumu.
Moguć pad Papandreuove vlade Saopštenje Papandreua o referendumu takođe je izazvalo negodovanja članova parlamenta iz njegove vladajuće socijalističke partije. Ključni test partijske lojalnosti predstavljaće glasanje o poverenju koje će biti održano u petak u parlamentu, u kojem socijalisti imaju većinu.
Papandreu će pokušati da pridobije razumevanje i podršku razgnevljenih lidera evrozone, nakon što je njegov kabinet podržao kontroverzni referendum o paketu Evropske unije za spasavanje Atine.
Namera da se o teško dogovorenom planu za spasavanje Grčke od 130 milijardi evra izjasne grčki birači, već umorni i iscrpljeni od strogih mera štednje, izazvala je previranje na tržištima jer investitori strahuju od mogućeg nekontrolisanog bankrota Atine i izlaska Grčke iz evrozone.
Na referendumu Grci treba da odgovore na pitanje o novom sporazumu o zajmu sa EU, kako bi se Grčka izvkula iz dužničke krize, a ne o ostanku u evrozoni, kažu u Atini gde su grčki poslanici počeli debatu o poverenju vladi premijera Jorgosa Papandreua. Vladajući socijalisti imaju većinu od samo dva glasa u parlamentu od 300 mesta, te zbog toga nije izvesno da će preživeti to glasanje.
Portparol vlade Angelos Tolkas je rekao da članstvo u evrozoni neće biti pitanje referenduma, nego plan o zajmu.
Papandreuovo raspisivanje referenduma razljutilo je i evropske zvaničnike, koji pokušavaju da razumeju motive za takav postupak.
Evropski lideri upozorili su Atinu da bi mogli da je ostave da bankrotira ako odluči da na referendumu traži potvrdu evropskog plana dok eksperti navode da bi plan, koji je trebalo da zaštiti od krize veće evropske ekonomije, poput Italije, mogao da propadne.
Referendum obara sporazum Stroge mere štednje, koje se primenjuju već oko 20 meseci, razljutile su većinu Grka, a sindikati su organizovali talas štrajkova i protesta, od kojih su mnogi prerasli u nemire.
Prema nedavnom grčkom zakonskom amandmanu, referendum može biti raspisan o pitanjima koja izazivaju izuzetno veliku zabrinutost nacije, ali je potrebno odobrenje apsolutne većine u parlamentu. Ankete pokazuju da bi Grci na referendumu odbili sporazum sa EU.
Grčka bi mogla i da napusti zonu evra, što bi izazvalo finansijski haos i ponono odguralo svetsku ekonomiju u recesiju. Analitičari navode da postoji i mogućnost pada Papandreuove vlade pre nego što prodje predlog o referendumu.
Analitičari Komercbanke kažu da bi, ukoliko bi Grčka izašla iz zone evra i vratila se na drahmu, odnosno izlaskom iz monetarne unije, povratila upravu nad fiskalnom i monetarnom politikom barem na kratak rok.
Nemački ministar finansija Volfgang Šojble i drugi zvaničnici su pozvali Grčku da ostane pri planu koji su dogovorili evrozona i Međunarodni monetarni fond i da izbegne opasnu nestabilnost, do koje bi mogao dovesti referendum o sporazumu za spasavanje te zemlje.
"Bilo bi od koristi ako bi što je pre moguće bilo razjašnjeno kojim putem Grčka želi da ide", rekao je Šojble i dodao da veruje da "drugi paket pomoći za Grčku nudi najbolje garancije Grčkoj za oporavak i ponovno stajanje na noge".
"Nećemo valjda čekati do Nove Godine" Irski ministar finansija Majkl Nunan je rekao da Grčka, što je pre moguće, mora da održi referendum ili prevremene izbore, što je jedini način da se ograniči šteta. "Ako budemo morali da čekamo do Božića i Nove godine da Grčka donese odluku, stvari će postati još haotičnije", ukazao je on.
"Očekujem da će Grčka poštovati taj sporazum i ispuniti obaveze koje je dala", kaže Šojble.
Nemački komesar Evropske unije za energetiku Ginter Etinger je ocenio da "akcija Papandreua znatno pogoršava situaciju za zemlje koje nemaju najviši kreditni rejting".
On je rekao da je grčki lider trebalo da na dva prošlonedeljna samita unapred upozori evropske zvaničnike na svoje planove za održavanje referenduma.
"Strahujem da ćemo imati nestabilnu situaciju do referenduma. Grci imaju mnogo osnove da glasaju za paket pomoći jer su mere koje smo dogovorili dobra šansa za njihovu zemlju. Postoji, međutim, mnogo frustracija i rezigniranosti u Grčkoj. Ako Grci glasaju sa 'ne', posledice su nepredvidive", upozorio je Etinger.Samit u Kanu trebalo je da uveri partnere iz G20 - SAD, Kinu, Brazil i druge, da je Evropa konačno donela teške odluke neophodne da se dužnička kriza stavi pod kontrolu.
Međutim, nakon Papandreuovog poteza Evropa će znatno teže uveriti partnere iz G20 da je sposobna da se nosi s dužničkom krizom i spreči njeno prelivanje na svet.
Dužnička kriza primorala je tri zemlje zone evra - Grčku, Portugaliju i Irsku, da zatraže i dobiju spasilačke zajmove šaljući istovremeno uznemirujuće signale širenja na mnogo veće evropske ekonomije, poput italijanske i španske.
Lideri evrozone su uznemireni jer bi "ne" na referendumu poslalo talase šokova širom bankarskog sistema i već ionako slabe ekonomije evrozone. Očekivanje rezultata glasanja bi povećalo pritisak na tržišta obveznica Italije i Španije koje se suočavaju sa rastom kamatnih stopa zbog strahovanja da bi i one mogle da bankrotiraju.
Barozo: Grčkoj prete nesagledive posledice Predsednik evropske Komisije Žoze Manuel Barozo pozvao je grčko rukovodstvo da pokaže jedinstvo i podrži sporazum Grčke i Evropske unije o smanjivanju državnog duga i merama štednje.
"Iz sveg srca upućujem hitan apel za nacionalno i političko jedinstvo u Grčkoj", naveo je Barozo i upozorio da će se Grčka, ukoliko odbaci sporazum, suočiti s "nesagledivim posledicama".
"Grčki narod, a posebno njegovi najugroženiji delovi, naći će se u još bolnijoj situaciji ako se sporazum ne sprovede", ocenio je Barozo.
Izjava predsednika Komisije data je dva dana nakon što su grčke vlasti saopštile da će se o sporazumu sa EU i MMF-om o otpisivanju polovine grčkog državnog duga odlučivati na referendumu.
Austrija: Pomoć će "verovatno" biti isplaćena Ministarka finansija Austrije Marija Fekter kaže da će sledeća tranša pomoći Grčkoj u iznosu od osam milijardi evra "vrlo verovatno" biti isplaćena, ali i upozorila da to nije zagarantovano.
Ona je rekla da trenutne "dramatične okolnosti" znače da isplata šeste tranše u okviru paketa pomoći od 110 milijardi evra, koji je dogovoren prošle godine, nije sigurna
Fekterova je dodala da će ministri finansija evropskih zemalja, koji se sledećeg ponedeljka sastaju u Briselu, "pažljivo slušati sta Međunarodni monetarni fond i Evropska centralna banka imaju da kažu".
Ukoliko Grčka ne primi novac ovog meseca, preti joj bankrot.
Austrijska ministarka se pridružila oštrim kritikama najave grčkog premijera Jorgosa Papandreua da će održati referendum po pitanju paketa pomoći. "Takav pristup mogao bi Grčku dovesti do bankrota. To me veoma zabrinjava. Izgleda da niko nije zastao da razmisli šta bi mogao da bude sledeći korak", navela je Fekterova. Grčka možda na tržištu obveznica pre 2015.
Vodeća globalna bankarska grupacija čije članice poseduju grčke obveznice, Institut za međunarodne finansije (IIF), saopštio je da bi tržište do 2015. godine moglo da bude spremno za nove obveznice te zemlje, ukoliko zvanična Atina primeni najnoviji program Evropske unije.
Noviji članci:
Stariji članci:
|